Prema javnozdravstvenom značaju i prema učestalosti trihineloza je
najvažnija parazitarna te ukupno četvrta zoonoza u Hrvatskoj. Radi se o
tipičnoj alimentarnoj zoonozi koja se u Hrvatskoj, osim u endemskim, u
zadnje vrijeme pojačano bilježi i u „neendemskim“ županijama.
Dugogodišnje aktivnosti i nastojanja koji su poduzeti u cilju iskorjenjivanja
ove bolesti u Hrvatskoj doprinijeli su smanjenju broja oboljelih, ali nisu
uspjeli iskorijeniti uzročnika, kao niti razloge njenog pojavljivanja. Jedan od
razloga „uspješnosti“ ovog parazita je visoka adaptivna sposobnost koja mu
omogućava da živi i kruži kako među domaćim tako i među divljim
životinjama. I dok su mjere poduzimane u okviru veterinarskog javnog
zdravstva doprinijele opadanju incidencije infekcije trihinelama u domaćih
svinja, divlje životinje ostaju i bit će u budućnosti biološki prostor iz kojega se
Trichinella neće nikada moći iskorijeniti. U epidemiološkom smislu zlatni
čagalj je vrlo zanimljiva i privlačna vrsta za istraživanje jer je dokazano da je
izvor i/ili rezervoar brojnih virusnih, bakterijskih i parazitarnih zoonoza. Ova
činjenica kao i činjenica da je zlatni čagalj, unazad 20-30 godina, jedan od
najbrojnijih i najraširenijih predatora na području Hrvatske čine ga
opravdanim ciljem interesa epidemiologa. Štoviše, naša preliminarna
istraživanja pobudila su sumnju da je zlatni čagalj možda i najvažniji
rezervoar trihineloze u Hrvatskoj.

Infekcija parazitima iz roda Trichinella u populacijama zlatnog čaglja (Canis aureus) u Hrvatskoj (TICAH)
—
od